vinogradi i vinarija

MARIČIĆ

POTOMJE, HRVATSKA

PODRUČJE DINGAČ

Dingač je vinorodno područje na poluotoku Pelješcu u Dalmaciji. Smješteno na jugozapadnoj padini planine Zabrade između sela Trstenik i Podobuče. Područje je izuzetno pogodno za uzgoj autohtonog hrvatskog grožđa crvenog vina PLAVAC MALI. Poput susjednog područja gdje se uzgaja vino Postup, zemlja u Dingaču je vrlo krševita s malo gornjeg tla. Ova posebnost, pored razine sunčeve svjetlosti (2800 sati godišnje), nagib od 45 stupnjeva i topla klima južne Dalmacije čine idealne uvjete za uzgoj crnog vina koja se sadi od do visine od 300 m iznad mora. Vina dobivena s ovog područja ispunjavaju uvjete za “pečat zemljopisnog podrijetla” ako pri tom ispunjavaju i niz drugih strogih zahtjeva. Jačina vina Dingač može doseći i više od 17,6% alkohola. Vinska regija Dingač proglašena je 1961. godine kao prva zaštićena hrvatska vinska regija.

NAŠI VINOGRADI

naša vina

DINGAČ

Dingač je hrvatsko vrhunsko kvalitetno crno vino proizvedeno od sorte grožđa PLAVAC MALI na ograničenom istoimenom području poluotoka Pelješac. Na oko 60 ha lokaliteta Dingač moguće je proizvesti 2000 do 3000 hl godišnje vrhunskog vinskog dingača. Vino ima tamnocrvenu do ljubičastu – tamnocrvenu boju s plavim odsjajima, skladno je i puno, ugodno gorkasto i oporo. Miris i posebno buket obilježeni su i jedinstveni za to vino. Zahvaljujući prisutnosti suhih bobica u grožđu plavca malog crnog, u nekim godinama sadržaj etanola je toliko visok da doseže najviše moguće vrijednosti vinski kvasci mogu proizvesti na prirodan način. Ponekad fermentacija može prestati ostavljajući u vinu nešto zaostalog šećera, pa su moguće dvije vrste vina – suho i polusuho. Dingač je  prvo vino zaštićeno kao “Vrhunska kvaliteta” (1965).

RUKATAC

Rukatac odnosno maraština autohtona je bijela sorta primorske Hrvatske koja je svoje idealno okružje pronašla upravo na poluotoku Pelješcu. Samo u nekim područjima Dalmacije poznata je pod imenom Rukatac jer svojim izgledom podsjeća na ruku to jest oblik grozda ima izgled šake – prstiju. Grozdovi nisu zbijeni, a bobice imaju čvrstu kožicu čija zlatnožuta boja postaje izrazitija što je više na suncu. U vinogradu ova sorta je zahtjevnija od ostalih, osjetljiva je na pepelnicu i kasnije sazrijeva.

 

Ovo vrhunsko vino poslužuje se ohlađeno na 10-12 stupnjeva Celsiusa, a najbolje se slaže i pristaje uz ribu i morske plodove, bijelo meso i neutralne sireve. Zbog cvjetnog mirisa i nižeg alkohola nazivaju ga ženskim vinom.

ROZE

 Vina koja prije svega mame svojom ružičastom bojom u različitim nijansama poprilično su zaboravljena zadnjih godina. Ružičasta vina, roze vina ili opolo po našem zakonu o vinu su vina proizvedena od sorti crnog grožđa, dok je u nekim zemljama dopušteno kupažiranje bijelih i crnih vina (Australija, Južna Amerika).
Kako bismo proizveli ružičasto vino, grožđe ne smije sadržavati tvari boje u soku, već samo u kožici. Ružičasta vina su po kemijskom sastavu i organolepličkim svojstvima kategorija vina između bijelih i crvenih (crnih), okusom i kemijskim sastavom slična su bijelim vinima, a bojom su slična crnima
. Boja ovih vina kreće se od veoma svijetlih kao što je boja crvenog luka, preko boje trešnje, pa do vina zagasitih nijansi odnosno do ružičastih vina koja se približavaju crvenim
vinima, a posebno su tražena vina boje lososovog mesa
.

naša kušaonica vina

O NAMA

Vinarija je zgrada ili imanje koje proizvodi vino ili posao koji se bavi proizvodnjom vina, poput vinske tvrtke. Neke vinske tvrtke posjeduju brojne vinarije. Uz opremu za proizvodnju vina, veće vinarije mogu imati i skladišta, linije za punjenje, laboratorije i velika prostranstva cisterni poznatih kao farme cisterni. Najstarija do danas pronađena vinarija na svijetu je 6000 godina stara vinarija u arenijskoj regiji Areni, koja je i danas vinogradarska regija.

 

Iskreno,

 

GDJE SMO

KONTAKT

Vinarija Maričić
20244 Potomje, Hrvatska
+385 20 556 889
info@maricic.com

vinogradi i vinarija

maričić

pelješac, hrvatska - Est. 2001

AMARA Web Studio